1. UVOD
Projekt je naučno-istraživačkog karaktera i prvi je rad iz ove oblasti koji će se baviti proučavanjem i istraživanjem Kraških izvora na području Općine Bihać. Ujedno ovo je prvi projekt ovakvog tipa i sadržaja na području cijele BiH.
U projekt su uključni naučni radnici i studenti Biotehničkog fakulteta u Bihaću i Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu, Ekološko istraživački tim gimnazije Bihać "JAPODI", Speleolozi i ronioci iz BiH, Češke republike, Mađarske i Francuske.
U perspektivi očekujemo značajna otkrića, jer na ovom području se završavaju dva velika kraška sistema, jedan koji obuhvata područje Like i planine Plješevice i drugi koji obuhvata područje planine Grmeč, zbog čega naše područje i jeste veoma bogato sa vodenim resursima
Nakon preliminarnih istraga, došli smo do spektakularnih saznanja u pogledu podzemnih vodotoka i špiljskih kompleksa ispunjenih vodom, i nevjerovatnih spoznaja o veličini vodenog potencijala koji se daleko od očiju krije ispod zemlje sa čime svakako treba upoznati širu javnostjavnost.
Može se zaključiti da je naše područje izuzetno ekološki očuvano, a naučna potvrda ovakvih tvrdnji će sigurno dati doprinos realizaciji ideje da se rijeka Una i šire područje koje je okružuje proglasi Nacionalnim parkom i upiše u svjetsku baštinu.
Također, važno je napomenuti da nova saznanja o podzemnim vodenim resursima zasigurno mogu biti korisna prilikom donošenja odluka koje se tiču upravljanja vodom i zaštite prirode u ovom području, što je razvojna šansa od prvorazrednog zanačaj za našu budućnost.
2. CILJEVI PROJEKTA
3. REALIZACIJA DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI
4. POSTOJEĆA SITUACIJA
U rijeku Unu se slivaju vode iz dva velika kraška sistema, jedan koji obuhvata područje Like i planine Plješevice i drugi koji obuhvata područje planine Grmeč, zbog čega je naše područje veoma bogato sa brojnim izvorima. Međutim do sada nije bilo interesa za istrage kraških izvora i podvodnih špiljskih resursa, a sasvim malo podzemnih spelo-objekta ispunjenih vodom je do sada potpuno istraženo, što sa ovog aspekta naše područje čini veoma interesantnim.
Ne postoji baza podataka potopljenih spelo objekata, niti je poznat živi svijet koji u njima obitava.
Uglavnom je nepoznat kvalitet vode koja se pojavljuje na izvorištima, a u većini slučajeva nepoznati su podzemni vodeni kursevi, što je veoma važno u kontekstu organizovanog i neorganizovanog odlaganja otpada na deponije čiji uticaj na vodotoke nije poznat.
5. REZULTATI KOJI SE OČEKUJU